Novčanik

Plata 4.800 evra, a radnici jedva sastavljaju kraj s krajem: Sindikati u ovoj evropskoj zemlji traže hitne promene

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Anastasija Vujic/Shutterstock
Sindikati u ovoj zemlji traže hitno povećanje plata
  • Švajcarski sindikati traže minimalnu mesečnu zaradu od 5.000 franaka za radnike sa stručnim obrazovanjem, uz tvrdnju da su plate izgubile vrednost zbog inflacije i rasta troškova života.
  • Prema analizi SGB-a, 28 odsto tih zaposlenih prima manje od 5.000 franaka, a žene su posebno pogođene niskim zaradama u trgovini, ugostiteljstvu i sličnim poslovima.

U Švajcarskoj se priprema inicijativa koja bi mogla značajno da promeni položaj radnika sa završenim stručnim obrazovanjem. Švajcarski savez sindikata (SGB) želi da uvede minimalnu mesečnu zaradu od 5.000 švajcarskih franaka (5.400 evra) za zaposlene koji su završili stručno obrazovanje.

Sindikati upozoravaju da sve veći troškovi života poslednjih godina smanjuju kupovnu moć radnika, a posebno onih koji rade u slabije plaćenim zanimanjima.

Predsednik Švajcarskog saveza sindikata Pjer-Iv Majar (58) smatra da završetak stručnog obrazovanja ponovo mora da se isplati u finansijskom smislu. On je za švajcarski list Blick izjavio da su zarade kvalifikovanih radnika poslednjih godina, kada se uračuna inflacija, zapravo izgubile na vrednosti.

- Stručno obrazovanje ponovo mora da se isplati, a zarada mora da bude dovoljna za život. Međutim, to je sve ređe slučaj, upozorio je Majar, koji smatra da se takvo stanje više ne može tolerisati i poziva na odlučnu borbu za povećanje zarada.

Ukoliko kongres SGB-a krajem nedelje podrži predlog, počeće izrada inicijative, a prikupljanje potpisa moglo bi da počne sledeće godine.

Prema analizi koju je sproveo SGB, čak 28 odsto zaposlenih sa završenim stručnim obrazovanjem prima manje od 5.000 franaka mesečno. Reč je o zaradama obračunatim za puno radno vreme od 40 sati nedeljno, uz 13 mesečnih isplata godišnje.

Foto: Jozef Sowa/Shutterstock

Štede na zaradama

Još više zabrinjava podatak da 15 odsto takvih radnika zarađuje manje od 4.500 franaka (4.862 evra). - Poslodavci promovišu stručno obrazovanje kao najbolji put do zaposlenja, ali istovremeno štede na zaradama, izjavio je Majar.

Posebno su pogođene žene. Prema sindikalnoj analizi, svaka treća zaposlena žena sa završenim stručnim obrazovanjem zarađuje manje od 5.000 franaka, dok gotovo svaka peta prima manje od 4.500 franaka mesečno.

- Takve zarade u Švajcarskoj nisu dovoljne za porodični život. Mnogi sa tim primanjima žive na granici egzistencije, upozorio je predsednik sindikata.

Foto: Viktor Kintop / Alamy / Alamy / Profimedia

Niske zarade posebno su česte u zanimanjima u kojima preovlađuju žene

Majar ističe da su niske zarade posebno česte u zanimanjima u kojima preovlađuju žene. Kao primere navodi trgovinu, frizerske salone, ugostiteljstvo i dečje vrtiće. Međutim, problem nije ograničen samo na delatnosti u kojima je veći udeo zaposlenih žena. Među slabije plaćenim zanimanjima nalaze se i automehaničari i profesionalni vozači, odnosno poslovi u kojima tradicionalno radi više muškaraca.
Izgubili deo kupovne moći

Sindikalna analiza pokazuje i da su kvalifikovani radnici poslednjih godina izgubili deo svoje kupovne moći. U poređenju sa 2016. godinom, njihova realna medijalna zarada pala je za 2,1 odsto.

- Neprihvatljivo je da neko ko je završio stručno obrazovanje iz godine u godinu gubi kupovnu moć. Moramo da zaustavimo ovo osiromašivanje, poručio je Majar.

Istovremeno upozorava da primanja bolje plaćenih zaposlenih nastavljaju da rastu, zbog čega se razlika između radnika sa stručnim obrazovanjem i onih sa fakultetskom diplomom dodatno povećava. Podaci Švajcarskog saveza sindikata pokazuju koliko se zarade razlikuju u zavisnosti od obrazovanja i radnog iskustva.

Radnici sa završenim stručnim obrazovanjem na početku karijere imaju medijalnu mesečnu zaradu od 4.571 franak. Pred kraj radnog veka ona dostiže 6.289 franaka. S druge strane, zaposleni sa fakultetskom diplomom već na početku karijere ostvaruju medijalnu zaradu od 6.189 franaka, dok pred kraj radnog veka ona dostiže 10.438 franaka.

- Radno iskustvo kvalifikovanih radnika premalo se vrednuje, smatra Majar.
Uvođenje minimalne zarade

On objašnjava da bi uvođenje minimalne zarade trebalo da podstakne i usklađivanje primanja dugogodišnjih zaposlenih, a ne samo povećanje zarada onih koji su tek započeli da rade.

Majar veruje da bi inicijativa za minimalnu zaradu od 5.000 franaka mogla da dobije široku podršku građana Švajcarske.

- Krizu kupovne moći osećamo sve snažnije. Privreda ostvaruje dobit, ali radnici to ne osećaju u svojim novčanicima. To mora da se promeni, izjavio je.

Njegova očekivanja potkrepljuje reprezentativno istraživanje kompanije Feldlabor, sprovedeno na zahtev Švajcarskog saveza sindikata. Prema rezultatima istraživanja, 66 odsto ispitanika podržava zakonsko uvođenje takve minimalne zarade, dok se 25 odsto tome protivi. Ostali ispitanici još nisu doneli odluku.

Foto: Shutterstock

 Traže i osam nedelja godišnjeg odmora

Podrška predlogu postoji među biračima različitih političkih opcija. Najveća je među pristalicama levih i zelenih stranaka, gde iznosi 81 odsto. Među biračima političkog centra predlog podržava 71 odsto ispitanika, a među pristalicama Švajcarske narodne stranke (SVP) njih 62 odsto.

Čak i među biračima liberalne FDP-a 49 odsto podržava inicijativu, dok joj se 36 odsto protivi.

Osim povećanja zarada kvalifikovanih radnika, Švajcarski savez sindikata želi da poboljša i uslove za mlade koji se još nalaze na stručnom obrazovanju.

Jedan od njihovih zahteva jeste uvođenje osam nedelja godišnjeg odmora za učenike na stručnoj praksi. Peticija kojom se traži ova promena prikupila je čak 176.000 potpisa. Sindikati sada razmatraju mogućnost da i ovaj zahtev pokušaju da ostvare putem narodne inicijative.

- Zahtevi koji se postavljaju pred učenike na stručnoj praksi znatno su porasli. Potrebno im je omogućiti više slobodnih dana kako bi mogli bolje da se odmore, ali i kvalitetnije pripreme za ispite, objasnio je Majar.

Predsednik sindikata, koji je ujedno i predstavnik Socijaldemokratske partije u švajcarskom Veću kantona, razočaran je činjenicom da nadležni parlamentarni odbor ne želi da podrži čak ni povećanje godišnjeg odmora na šest nedelja.

Smatra da je krajnje vreme da se stručnom obrazovanju prizna veća vrednost, a odgovornost za promenu takvog stanja prebacuje i na poslodavce.

- Poslodavci stalno upozoravaju na nedostatak stručne radne snage i naglašavaju koliko je stručno obrazovanje važno za našu zemlju, ali kada treba poboljšati uslove, tome se protive. Ako zaista žele da povećaju značaj stručnog obrazovanja, sada svoje reči moraju da potkrepe delima, zaključio je Majar.

Biznis Kurir/Blick